Da li vam se bar jednom dogodilo da pokušavate da ostanete smireni ili da razmišljate šta bi mogli da ponudite djetetu da ga odobrovoljite da završi sve domaće zadatke za školu? Koliko puta vam se desilo da odlažete odlazak na spavanje ili da stižete u minut pred prvi čas u školu jer je dijete zaboravilo da završi određen zadatak pa ste mu pomagali sa istim pred sam polazak u školu?
Samoorganizacija i motivacija djece se gradi. Moguće je da vaše dijete postane organizovano na način da sve školske obaveze završava u datom roku, ali da bi se stiglo do toga, potrebno je jako puno strpljenja i izgradnja okruženja u kojem će dijete moći da se motiviše. Evo šta kažu psiholozi - kako da pomognete djetetu da svoje domaće zadatke završava bez muke.
Ne očekujte progres preko noći
Ono što je najbitnije da roditelji shvate jeste da je za napredak u učenju potrebno vrijeme. Umesto pukog prisiljavanja da dijete zagrije stolicu, potrebno je da mu se olakša proces i da mu se omogući da shvati značaj samog učenja.
Disciplina je naravno neophodna, ali i shvatanje roditelja da je za osamostaljivanje po pitanju školskih obaveza potrebno puno strpljenja i vremena.
Djeca nisu lenja
Druga stvar koju roditelji moraju da prihvate i shvate jeste da djeca nisu lenja. Domaći zadaci kod djece mogu izazvati anksioznost, frustraciju, pa čak i otpor, ali lijenost ne. Djeca se mogu obeshrabriti ili im se sve to može činiti prevelikim zadatkom i to je sasvim normalno, naročito u mlađem uzrastu.
Ovde se vraćamo na prethodni savjet, a to je da je potrebno prihvatiti da je za sve potrebno vrijeme, uključujući i toleranciju na frustraciju, kao i izgradnju samodiscipline i samopouzdanja kod dijeteta.
Kako biste to postigli, potrebno je da dijetetu obezbedite sledeće:
Obezbedite djetetu sve što mu je potrebno za rad:
U našem asortimanu možete naći sve što je djetetu potrebno za školu, ali i za opremanje kutka za učenje - od sveski i školskog pribora, preko riječnika za jezike, pribora za likovno, za matematiku, ali i plutane i bijele magnetne table koje mogu biti jako korisne za učenje jer se mogu koristiti za vizuelizaciju i razne bilješke.
Odredite vrijeme za učenje
Jedan od najvećih uzroka konflikta vezanog za domaće zadatke tiče se vremena kada će dijete početi sa istim. Dijete bi uvek nešto drugo radilo dok je roditeljima to još jedna obaveza u nizu koju žele da što pre precrtaju sa spiska. Takođe, djeci je potreban odmor nakon što stignu iz škole, zbog čega je možda najbolje da se odredi satnica koja će uračunati to vrijeme za odmor i tačno vrijeme kada će se krenuti sa izradom domaćeg zadatka. Na primer, ako dijete dolazi iz škole oko 13h, može odmoriti i ručati do 14h, pa sa domaćim krenuti od 14.
Neka uređaji budu ugašeni
Dok dijete (ili djeca) rade domaće zadatke, bilo bi najbolje da svi uređaji u blizini budu isključeni i da ostali ukućani vode računa o ovom pravilu. To ne mora da znači da svi ukućani moraju da hodaju na prstima dok dijete radi, već da bi to trebalo biti vrijeme za neke tiše aktivnosti i one koje neće ometati dijete da se skoncentriše dok radi.
Napravite kutak za rad
Kako bi moglo da se skoncentriše, dijetetu je potrebno obezbediti poseban kutak za rad. Nije obavezno da taj kutak bude u okviru djetetove sobe, istraživanja navode da je sve više porodica koje praktikuju da dijete obavlja zadatke u zajedničkim prostorijama poput trpezarije ili dnevne sobe gde stariji mogu da nadziru i da budu blizu za eventualnu pomoć oko zadatka dok istovremeno završavaju svoje poslove.
Napravite bibliotekarsku atmosferu
Ovaj savjet nastavlja se na prethodna dva, na obezbeđivanje prostora i podsticajnog okruženja za rad. Ono što bi trebalo da bude cilj jeste da se kreira bibliotekarska atmosfera u kojoj svako izvršava svoje zadatke. Ova atmosfera može da djeluje i na mlađu djecu koja će biti podstaknuta da crtaju ili da vrijeme provode u tihoj igri, a kada se završi sa zadacima, atmosfera može da “živne” - da se uključe uređaji i da se telefonira, druži,...
Glavna obaveza je na dijetetu
Iako je nekada teško da se roditelji ne uključe previše, jer bi neke stvari vjerovatno sami lakše obavili, npr. nešto nacrtali ili napisali par rečenica za pismeni zadatak, ipak je važno da se ta granica ne pređe i da roditelj bude samo tu da pomogne i usmjeri, a da dijete samo izvrši sve svoje zadatke.
Omogućite vreme za pauzu
Mlađoj dijeci potrebne su češće pauze jer ne mogu toliko dugo da budu skoncentrisana. Ovo je naročito važno kada dijete tek počinje sa domaćim zadacima, da se radi u manjim sekvencama od po 10tak min sa pauzama pa da se postupno povećava vrijeme za rad u kontinuitetu.
Pohvalite i ohrabrite svoju decu
Iako je poslednji savjet, ovo je ključ podrške koju roditelji treba da prenesu dijetetu u cilju postizanja boljeg učinka u školi, ali i van nje. Djeca moraju da znaju šta rade dobro, a šta pogrešno. Ako vam se ponekad čini da previše govorite djeci šta rade pogrešno, od oblačenja preko kućnih poslova do domaćeg zadatka, to se mora promijeniti. Pozitivno isticanje stvari koje djeca rade ispravno gradi njihovo samopouzdanje, pomaže im da uspiju i omogućava im da se kreću u školi i društvu sa znanjem da su u stanju da stvari rade još bolje.
Najveći zaključak je da, kao roditelj ili staratelj, želite da vaše dijete uspe i da stekne najbolje moguće obrazovanje. Veliku ulogu u ostvarivanju toga cilja imaju roditelji, pa onda samo dijete i nastavnici i škola. Budite im dobar vodič i saputnik na tom putu.